Vlasnici malih sunčanih elektrana u Njemačkoj sa skepsom čekaju iduću godinu kada započinje postupno ukidanje državnih subvencija za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Kako dobar dio investitora tvrdi da je bez subvencija isplativost elektrana krajnje upitna, Njemačka bi u najgorem scenariju mogla ostati bez kapaciteta iz obnovljivih izvora jednakih snazi četiri nuklearne elektrane. Reuters navodi primjer Wilfrieda Haasa koji je vlasnik mikro elektrane snage 3 kilowatta (kW) još od 1992. godine.

Najveći udjel u Europi

Stručnjaci navode da su upravo takvi mali sustavi pomogli Njemačkoj u dostizanju najviše razine instaliranih kapaciteta obnovljivih izvora energije u Europi i time smanjili ovisnost o ugljenu i nuklearnoj energiji. Naime, kapaciteti izvora energije sunca i vjetra čine 53 posto udjela u ukupno 223 gigawata (GW) njemačkih energetskih kapaciteta. To je dvostruko veći udjel zelene energije nego u Ujedinjenom Kraljevstvu. Međutim, to bi se uskoro moglo promijeniti. Wilfried Haas, zajedno s tisućama drugih malih investitora u obnovljive izvore, razmatra koliko mu se isplati daljnja proizvodnja bez subvencija koje će se postupno ukidati od 2021. godine. Procjene stručnih udruga pokazuju da bi Njemačka samo tijekom iduće godine mogla izgubiti preko 5 GW instalirane snage u obnovljivim izvorima, u najgorem slučaju.

Naime, iduće će godine oko 6000 vjetrenjača instalirane snage 4,5 GW – što je dovoljno za opskrbu strujom 2,1 milijun kućanstava – izgubiti pravo na subvencije. K tome, 18.000 sunčanih elektrana snage 75 megawatta također će ostati bez novca. Da stvar bude gora, za sada je nejasno kako će se mogući gubitak nadoknaditi. Lobističke skupine svih uključenih strana su trenutno „na nogama“ s obzirom da je vlada kancelarke Angele Merkel odbacila osvježenu verziju zakona o obnovljivoj energiji. Nova zakonska regulativa je neophodna jer je trajanje isplata subvencija još 2000. utvrđeno na 20 godina, pa Njemačka mora odlučiti u kojem će pravcu dalje ići Energiewende – politika energetske tranzicije s termoelektrana i nuklearki na zelenu energiju. Wilfried Haas odlučio je uložiti u obnovljive izvore još prije usvajanja Energiewendea. Na osnivanje tvrtke GEDEA-Ingelheim blizu Frankfurta motivirala ga je katastrofa u Černobilu 1986. godine.

Kako do isplativosti?

Nakon što je proizvodnja struje iz obnovljivih izvora energije zakonski uređena, Haasova je tvrtka dobivala subvenciju od 50 centi po kWh proizvedene energije. Bez subvencije, zarada Haasove tvrtke past će na 2 do 4 centa po kwh. U slučaju potrebe većih popravaka, Haasova elektrana više ne bi bila isplativa. Kao i ostali vlasnici, Haas će morati odlučiti hoće li prodati, dograditi ili demontirati svoju elektranu ako vlada ne donese novu regulativu koja bi proizvodnju iz malih elektrana opet učinila isplativom. Međutim, malo je vjerojatno da će velike kompanije iz branše elektroprivrede biti zainteresirane za kupnju malih elektrana. Najveći njemački proizvođač, E.ON, ističe da je voljan pomoći vlasniicma starijih malih elektrana ugradnjom pametnih uređaja za mjerenje opskrbe i potrošnje kako bi efikasnije upravljali proizvodnjom.